Prva prezimena se pojavljuju u srednjem vijeku. Poznato je da ćemo češće naići na osobe s kojima dijelimo prvo ime, a pojedinci s kojima dijelimo prezime su nam najčešće bliži ili daljnji rod. Oslovljavanje nekoga prezimenom ukazuje na manjak bliskosti u istom odnosu, osim u Dalmaciji, gdje je korištenje prezimena ili nadimka nastalog od prezimena upravo znak bliskosti i intimnijeg odnosa.
Stara hrvatska prezimena su nastala na svakojake načine, a neka od njih su u upotrebi i dan danas. Smatra se da su najstarija hrvatska prezimena nastala upravo u Zadru.
No, onda nije bilo lako doći do prezimena, jer se smatralo da plemići imaju prednost kod podjele prezimena, odnosno oznake koja pobliže objašnjava njihovu obiteljsku situaciju.
Stara hrvatska prezimena
Poznato je da su prva prezimena nastala od nadimaka. Često su isti nadimci korišteni u satiričnom smislu, označavajući neku drugačiju osobinu kod pojedinca. Jedan od primjera je prezime Glavan – koje je nastalo ističući veću glavu. Slični primjeri su prezimena: Nosonja, Pletikosa, Propadalo i mnogi drugi.
Zatim su uslijedila prezimena nastala od predaka, od oca ili očevog oca. Primjer je prezime Marković – koje je nastalo od oca – Markov uz dodatak sufiksa -ić.
Neki primjeri ukazuju da je ženska uloga u obitelji bila jača, kao što su Anić ili Martić, očigledno nastala po majci, umjesto po muškom pretku.
U usporedbi s prošlosti, osobna imena danas imaju manju vrijednost od prezimena. Naime, prezime s vremenom postaje društvena i pravna odrednica, odnosno baza pripadanja.
Koja su najstarija hrvatska prezimena te ona najčešća donosimo u nastavku teksta.
Kovačević
Čak 6 tisuća kućanstava u Hrvatskoj nosi prezime Kovačević. U Hrvatskoj je zabilježeno preko 15 000 Kovačevića, i još jako puno onih kojima je riječ Kovač u korijenu, kao što su Kovačić ili Kovač. Ovo prezime je nastalo od zanimanja KOVAČ a smatra se da je nastalo u bosanskoj Posavini. Prezime Kovačević se može naći i na području Srbije i Bosne i Hercegovine.
Babić
Nešto manji broj kućanstava je okićeno prezimenom Babić. U usporedbi s Kovačevićima, Babići pokrivaju oko 5000 kućanstava u Hrvatskoj. Prezime Babić se smatra da je nastalo u Senju, dok postoje izvori koji ga smještaju kod Zadra i Like.
Vjeruje se da je korijen njegovog nastanka riječ baka ili baba, dok pojedini povjesničari smatraju da je ipak turskog podrijetla, nastalo od riječi Babo, što znači tata ili otac.
Marić
Nastalo u istočnoj Hercegovini, točnije u općini Stolac, prezime Marić nosi skoro 12.000 ljudi na području republike Hrvatske. Smatra se da je nastalo od imena Mara ili Marija, a postoji nekoliko verzija istog prezimena, svako specifično za određeni teritorij i razvijanje jezika na istom. Tako možemo naići na prezimena kao što su Maričić, Maričković, pa čak i Maričević.
Novak
Najveći broj Hrvata koje nosi prezime Novak su registrirani u Čakovcu. Drugo mjesto po brojnosti Novaka je Hvar. Podrijetlo označava novu osobu, pridošlicu ili jednostavno Novaka – a dosta je zastupljeno na području Češke i Slovačke. Otprilike 4000 kućanstava u Hrvatskoj nosi prezime Novak.
Jurić
Podrijetlom iz srednje Bosne, nastalo od osobnog imena Jure, ovo prezime nosi preko 11000 hrvatskih stanovnika, što ujedno znači cca 4000 kućanstava. Zabilježeno je da je u posljednjem stoljeću najveći broj Jurića rođen u srednjoj Bosni, odnosno općini Kakanj.
