Nekoliko kilograma viška može donijeti dodatan teret tijelu, pogotovo ako smo ih dobili u kratkom roku. Promjena životnog stila, prehrane i klimatskih promjena nas može nagnati na veći unos ugljikohidrata koji se ne stignu pravovremeno razgraditi prije sljedećeg obroka.
Ciljana i planirana dijeta može pomoći ali isto tako može rezultirati povratkom kilograma ako se ne držimo pravila.
Proteinska dijeta s druge strane pomaže kod skidanja neželjenih kilograma te uči naš organizam boljoj disciplini kod održavanja željene kilaže.
Dijeta bogata proteinima će održavati osjećaj sitosti duže, a na neki način nas i odvikava od zlih međuobroka kao što su keksi ili čips.
Najbolja proteinska dijeta
Danas ih ima bezbroj i sigurni smo da ste čuli za većinu proteinskih dijeta kao što je Keto dijeta. No, taj način prehrane u kojem je meso glavni glumac na tanjuru u svim obrocima može uzrokovati probavne probleme i druge smetnje kod ljudi koji nisu naviknuti na životinjsku prehranu.
Proteini se mogu dobiti iz mnoštva drugih namirnica, kao što su brokula, celer, posni sir, jaja i druga niskokalorična hrana.
Nikako se ne preporuča izbacivanje ugljikohidrata u potpunosti. Zapravo se savjetuje postepeni unos ugljikohidrata u doziranim količinama.
Na početku proteinske dijete možete unijeti 20 – 30 grama ugljikohidrata i svaki tjedan povisiti količinu. Jednostavno kako bi se tijelo naviklo na razgradnju različitih prehrambenih čimbenika u isto vrijeme.
Kad su posebne prehrane u pitanju, tako i planirana proteinska dijeta, najbolji izbor su češći i manji obroci. Oni pomažu tijelu održavati potrebnu količinu energije tijekom dana i održavaju osjećaj sitosti.
Međuobroci su dozvoljeni ali ne u bilo kakvom obliku. Savjetuje se da se držite mrkve, celera i orašastog voća.
Šaka badema ili oraha će tijelu dati dodatni energetski boost i ubrzati probavu.
Proteinska dijeta i rekreacija
Visoki unos proteina neće donijeti željene rezultate ako nije upotpunjeno redovitom tjelovježbom. Upravo zbog povećane razine energije, proteine je potrebno dodatno motivirati redovitom rekreacijom.
U suprotnom, pretežno proteinska dijeta može rezultirati povećanjem broja kilograma u kratkom roku. Ako niste naviknuti na unos jaja, mesnatih proizvoda i ostalih proteina životinjskog podrijetla, umjesto povišene razine energije mogli biste osjetiti nadutost, pospanost i općenito tromi osjećaj u organizmu.
Poželjna vrsta rekreacije će uzrokovati znojenje, što znači da lagane vježbe poput Joge, pilatesa ili običnog istezanja nisu dovoljne za potrošiti unesene kalorije.
Dapače, proteinska dijeta pomaže izgraditi mišiće i pretvoriti masne naslage u dodatni izvor energije, zato se preporuča vježbanje s utezima ili nekom drugom vrstom otpora.
Preskakanje užeta će pomoći oblikovati cijelo tijelo i izbaciti negativne čestice iz tijela a uz proteinsku prehranu će dodatno ojačati mišiće-
Što se smije jesti a što ne?
Proteinska prehrana uključuje nemasno meso, mliječne proizvode i jaja, robu i sve vrste salata. Također je poželjno unositi veće količine vode kako bi se tijelo što bolje moglo očistiti iznutra.
Od pića možete konzumirati sva bezalkoholna pića, te čaj i kavu bez dodanog šećera.
Ono što se nikako ne preporuča u proteinskoj dijeti su slatkiši, grickalice, slatki gazirani sokovi, mesne prerađevine, kruh, krumpir, sve vrste graha osim mladih mahuna te voće.
Voće možete jesti vrlo umjereno i ne u svakom dijelu dana. Navečer se preporuča izbjegavati voće i ostale namirnice koje imaju celulozu kao što su kupus, kukuruz, grašak i slične namirnice.
